Umjesto kukuruza 150 plantaža tartufa

U Timočkoj Krajini ovog proljeća, u saradnji sa Englezima, niču novi zasadi lijeske. Plantaže sa najskupljom gljivom na svijetu. Prvi rod poslije tri godine.

U Timočkoj Krajini ovog proljeća, u saradnji sa Englezima, niču novi zasadi lijeske. Plantaže sa najskupljom gljivom na svijetu. Prvi rod poslije tri godine.

SRBIJA, NEGOTIN: Umjesto tradicionalnih ratarskih kultura, mnogi poljoprivrednici u Negotinskoj i Timočkoj Krajini ovog proljeća odlučili su se za gajenje tartufa na lijeski. Najskuplja gljiva na svijetu, čija cijena po kilogramu dostiže i hiljadu eura, mnogi kažu da je i moćan afrodizijak, našle su u lješniku idealnog partnera, a u istočnoj Srbiji, po mišljenju stručnjaka londonskog investicionog fonda “Grin laboratoris”, idealne uslove.

 

– Riječ je o pilot-projektu koji se sprovodi od prošle godine. U jesenjoj kampanji na teritoriji Srbije podignuto je 150 plantaža na ukupnoj površini od 33 hektara. Ovog proljeća, samo na teritoriji sedam opština Borskog i Zaječarskog okruga podići ćemo oko 15 plantaža površine od 10, 20 i 30 ari. Sudeći po interesovanju, već na jesen taj broj će biti znatno veći – kaže regionalni koordinator Miodrag Janošević, diplomirani inženjer poljoprivrede.

Engleska kompanija sa proizvođačem dijeli dobit tako što farmerima daje 70 odsto prihoda, a zadržava 30 odsto. Navodno, gajenje ovih zasada nije komplikovano, a posle tri godine u kojima nema roda, može da donese mjesečnu dobit i do 2.000 eura. Sa tim su saglasni i farmeri, jer su i lješnici i tartufi deficitarna roba na tržištu. Ekonomista Goran Milojković (40) iz Slatine kod Bora, smatra da su ovakve plantaže praktično penzija za potomstvo, jer čak nekoliko decenija obezbjeđuju siguran plasman.

– Tražeći nove načine proizvodnje, pročitao sam tekst na internetu o gajenju tartufa na lijeski. Lijeska je jedna od najotpornijih i najzahvalnijih kultura za uzgajanje, a tartuf, što mu i cijena kaže, najtraženiji. Pošto je obezbijeđen plasman i lješnika i tartufa, odlučio sam se da rizikujem. Ekonomski period eksploatacije plantaže je 50 godina, pa mi je ovo, praktično, investicija za unuke – kaže Goran, koji je poštujući sve predviđene agrotehničke metode, zasadio na 30 ari lješnika, čiji je korijen, pod strogim laboratorijskim uslovima, praktično već u simbiozi sa tartufom.

– Sadnice koje dobijaju farmeri biraju se na osnovu parametara o njegovoj parceli, a dužan je da se domaćinski odnosi prema plantaži – kaže Miodrag Janošević, predstavnik engleskog investicionog fonda koji sa svakim proizvođačem sklapa ugovor na 20 godina i na toliki period im obezbjeđuje plasman tartufa i lješnika, po cijenama na svjetskom tržištu na dan otkupa.

Prvi rod skupocjene gljive očekuje se posle treće godine, a berbu obavljaju stručnjaci Fonda. Prinosi su u početku maltene simbolični, a vremenom se uvećavaju. U periodu od četvrte do desete godine prosječan prinos lješnika po sadnici je tri kilograma, a tartufa 150 grama. Od desete do 30. godine, kada je period maksimalnih prinosa, sadnica prosječno daje pet kilograma lješnika i 250 grama tartufa.

PLAĆAJU ELABORAT

Da bi uopšte i podigao plantažu, farmer mora da dostavi potrebnu dokumentaciju, na osnovu koje će mu kompanija obezbijediti izradu elaborata sa uputstvima za pripremu zemljišta, sadnju i brigu o sadnicama, koji proizvođač plaća 300 eura u dinarskoj protivvrijednosti.

Tartufi novosti3

BIJELI TARTUF 1.000 EURA KILOGRAM

KILOGRAM crnog tartufa, čija je kolijevka Francuska, a plantažno se gaji u Italiji i Španiji, na svjetskom tržištu košta 550 eura. Najkvalitetniji, bijeli tartuf, koji može da naraste i do veličine manje lubenice je 1.000 eura po kilogramu. U Kini je 2007. italijanski 1,5 kilograma težak bijeli tartuf prodat na aukciji za 330.000 dolara.

Autor: Suzana M. Jovanović

Izvor: www.novosti.rs

(broj pregleda: 1045)

Pin It

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *