Srbi neće dozvoliti GMO!

"Mi godinama neprestano uništavamo nelegalne zasade GM soje, a 'zahvaljujući' važećem Zakonu o GMO, po kome ne postoji obaveza obilježavanja

“Mi godinama neprestano uništavamo nelegalne zasade GM soje, a ‘zahvaljujući’ važećem Zakonu o GMO, po kome ne postoji obaveza obilježavanja

SRBIJA, BEOGRAD: – Srbija neće dozvoliti gajenje genetski modifikovanih organizama (GMO), osim u naučno-istraživačke svrhe i u strogo kontrolisanim uslovima, kaže Glamočić. Zakon u toj oblasti trebalo bi da bude promijenjen kako bi bilo obavezno obilježavanje proizvoda od GMO, po uzoru na EU, izjavio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić.

Ministar je agenciji Beta rekao da je moguće da građani Srbije i sada koriste hranu od genetski modifikovanih organizama, jer se po sadašnjem zakonu ne smatra genetički modifikovanim proizvodom bilo koji poljoprivredni proizvod koji sadrži do 0,9 odsto genetičke modifikacije.

“Takav proizvod se uvozi i stavlja u promet kao konvencionalni proizvod, proizvod bez genetičke modifikacije. Inspekcijske službe Ministarstva u takvim slučajevima nemaju nikakav zakonski osnov da reaguju”, rekao je Glamočić.

Ministar je kao “veliki propust” u sadašnjem zakonu ocijenio to što on nema odredbu koja predviđa obilježavanje GM-proizvoda i dodao da je, za razliku od srpskog zakona, regulativa EU “vrlo restriktivna” u tom pogledu i predviđa obavezno obilježavanje svih proizvoda koji su sačinjeni ili koji sadrže genetski modifikovane organizme.

Prema riječima ministra poljoprivrede, sadašnji zakon o GMO niti zabranjuje GMO, niti se Ministarstvo zalaže da se GMO dozvoli.

“Naš sadašnji zakon ima ozbiljnu manjkavost – on je istovremeno restriktivan jer zabranjuje stavljanje u promet, odnosno gajenje u komercijalne svrhe GMO, a sa druge strane je veoma nebezbjedan, jer se po tom zakonu kao GMO ne smatra poljoprivredni proizvod koji sadrži do 0,9 odsto primjesa GMO”, rekao je Glamočić.

Dodao je da to u praksi znači da su “naša vrata širom otvorena za proizvode do 0,9 odsto sadržaja GMO, jer ih zakon ne tretira kao GMO, te za njih ne traži nikakve posebne dozvole”.

“Za razliku od naše zemlje, EU i za ove proizvode kao i za sjemenski materijal zahtijeva da prođu oštru i dugotrajnu proceduru autorizacije, što je veoma komplikovan i zahtjevan proces, koji ne rezultira stavljanjem u promet svih ovih proizvoda, već samo onih koji prođu ovu vrlo restriktivnu proceduru”, rekao je Glamočić.

Hoćemo, dodao je on, da uvedemo standarde koji važe u EU, što znači da “maksimalno pooštrimo zakon kada je riječ o tretiranju proizvoda koji sadrže do 0,9 odsto GMO sadržaja, koji sada slobodno i bez ikakve procedure ulaze na tržište”.

Na pitanje da li Svjetska trgovinska organizacija (STO) i EU traže od Srbije da dozvoli genetski modifikovanu hranu, Glamočić je rekao da pravila STO propisuju da članice te organizacije ne mogu primjenjivati eksplicitne zabrane uvoza ili izvoza bilo kog proizvoda.

“Ta odredba nema izuzetke, što znači da se ona odnosi i na proizvode sa GM sadržajem. Međutim, postoje drugi mehanizmi, osim zabrane uvoza, koji omogućavaju državama da de facto onemoguće uvoz kroz sistem koji podrazumijeva vrlo oštru proceduru za dobijanje pojedinačnih dozvola za uvoz”, rekao je Glamočić.

Prema njegovim riječima, ukidanje zabrane za uvoz ne znači da će taj uvoz biti slobodan, naprotiv.

“EU uspostavlja jedan od najrestriktivnijih sistema pribavljanja dozvola koji prethodi stavljanju GMO proizvoda na tržište. Taj sistem podrazumijeva režim prethodnih dozvola – što znači da se na tržište ne može puštiti proizvod koji nije prošao strogu proceduru za dobijanje dozvole. To u praksi znači da rijetko koji proizvod dobija dozvolu za promet u EU”, rekao je ministar.

Glamočić je naveo da ni u Rusiji ne postoji zabrana uvoza ni prometa GMO proizvoda i da se GM soja koristi za ishranu u stočarskoj industriji, a osim soje, još 16 tipova GMO modifikacija prisutnih u prehrambenim proizvodima su dozvoljene i registrovane.

On je negirao da usaglašavanje domaćih propisa sa propisima EU podrazumijeva da Srbija mora da odobri ganjenje GMO.

“Apsolutno ne znači. Eventualno odobravanje se vrši po principu slučaj po slučaj za svaku namjenu posebno, i to ne znači da svaki konkretni GMO morate odobriti, ali ne možemo da imamo opštu zabranu ako želimo da se uskladimo sa EU”, rekao je Glamočić.

Prema evropskom zakonodavstvu, dodao je on, čak i ako je neki GMO odobren u EU, u svakom konkretnom slučaju može se privremeno zabraniti gajenje tog GMO na teritoriji vaše zemlje uz naučno zasnovano obrazloženje.

“U cijeloj EU su u ovom trenutku registrovane za gajenje samo dvije GM sorte, jedna sorta krompira i jedan hibrid kukuruza, dok na primjer GM soja koja se nelegalno gaji na našim njivama, i koju naše inspekcije redovno uništavaju, nije uopšte registrovana u EU za komercijalno uzgajanje, a nije naravno ni kod nas. Samo ove godine uništeni su zasadi soje sa preko 20 hektara u Srbiji”, rekao je Glamočić.

Upitan da li je promijenio mišljenje, jer se 2006. godine zalagao za moratorijum na GMO, Glamočić je rekao da je od tada prošlo sedam godina, što je za oblast biotehnologije u koju spada i GMO veoma dug period.

“S obzirom na veoma brz i dinamičan napredak savremene nauke i biotehnologije, kao i obilje novih naučnih istraživanja u ovoj oblasti podaci sa kojima danas raspolažem, sa naših njiva, prodavnica, a istovremeno i informacije o uređenju ove materije iz EU koja prije svega vodi računa o zaštiti svojih građana, uvjeravaju me da moratorijum ne bi bio dobro rješenje, jer je neodrživ”, rekao je Glamočić.

Dodao je da bi potpuni moratorijum na GMO značio i zabranu korišćenja genetski modifikovanih bakterija, koje se koriste u proizvodnji velikog broja ljekova za humanu i veterinarsku medicinu i da to niko odgovoran ne može da uradi.

“Najbolje što u ovom trenutku možemo da uradimo je da ovu oblast regulišemo u skladu sa standardima koji važe u EU i našem okruženju”, rekao je ministar.

Povodom primjedbi da bi dozvola za gajenje i promet GMO narušila imidž Srbije kao mjesta gdje se proizvodi zdrava hrana, Glamočić je rekao da Srbija u ovom trenutku nije zemlja bez genetski-modifikovanih organizama.

“Mi godinama neprestano uništavamo nelegalne zasade GM soje, a ‘zahvaljujući’ važećem Zakonu o GMO, po kome ne postoji obaveza obilježavanja, možda na tržištu imamo i proizvode sa GMO sadržajem koji nijesu obilježeni”, rekao je Glamaočić.

On je dodao da se njegovo Ministarstvo ne zalaže za otvaranje vrata GMO-u, već samo za čvrsto regulisanje tržišta i proizvoda koji se na njemu nalaze.

“Pozitivnu sliku naše zemlje kao proizvođača zdrave hrane ugrožava postojeća nebezbjedna regulativa o GMO-u, ali takođe i zakašnjeli način tretiranja aflatoksina, neadekvatno regulisanje korišćenja pesticida, kao i nepostojanje Nacionalne referentne laboratorije za bezbjednost hrane”, rekao je Glamočić.
Autor: Beta

Foto: Beta

Izvor: www.mojafarma.rs

(broj pregleda: 392)

Pin It

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *