Pravila ekološkog uzgoja stoke

Sistem ekološke stočarske proizvodnje trebalo bi da ima za cilj upotpunjavanje ciklusa proizvodnje različitih vrsta životinja s ekološki uzgojenim životinjama. On bi trebalo da podstiče povećanje genskih zaliha ekološki uzgojenih životinja, poboljšati samodostatnost sektora i time osigurati njegov razvoj.

Životinje se hrane ekološkom hranom koja se sastoji od sastojaka poljoprivrednog porijekla dobijenih ekološkim uzgojem i od prirodnih materija koje nisu poljoprivrednog porijekla.

Pravila stočarske proizvodnje

(a) s obzirom na porijeklo životinja:

  • stoka iz ekološkog uzgoja rađa se i uzgaja na ekološkim poljoprivrednim imanjima;
  • životinje koje nisu ekološki uzgojene mogu se dovesti na poljoprivredno imanje pod posebnim uslovima. Životinje i njihovi proizvodi koji se na početku prelaznog razdoblja već nalaze na poljoprivrednom gospodarstvu mogu se smatrati ekološkim po isteku prelaznog razdoblja

(b) s obzirom na uzgojnu praksu i uslove držanja:

  • osoblje koje se brine za životinje posjeduje potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravstvene potrebe i dobrobit životinja;
  • uzgojna praksa, uključujući gustoću stoke i uslove držanja, osigurava da budu zadovoljene razvojne, fiziološke i ekološke potrebe životinja;
  • stoka ima stalni pristup otvorenim prostorima, po mogućnosti pašnjacima, kad god vremenski uslovi i stanje tla to dozvoljavaju;
  • broj životinja ograničen je da ne bi došlo do prekomjerne ispaše, izrovanosti tla kopitima, erozije ili onečišćenja koje nastaje zbog životinja ili zbog upotrebe stajskog đubriva;
  • ekološki uzgojena stoka drži se odvojeno od ostale stoke;

Ispaša životinja iz ekološkog uzgoja na običnoj zemlji i ispaša životinja koje nisu iz ekolo­škog uzgoja dozvoljena je pod određenim ograničavajućim uslovima. Trajanje prevoza životinja svedeno je na minimum.

(c) s obzirom na rasplod:

  • za razmnožavanje se primjenjuju prirodne metode. Međutim, vještačka oplodnja je dozvoljena;
  • razmnožavanje se ne smije podsticati terapijom hormonima ili sličnim stvarima, osim u slučaju da se radi o obliku veterinarskog terapeutskog tretmana pojedinačnih životinja;
  • drugi oblici vještačkog razmnožavanja kao što su kloniranje i prenos embriona ne smiju se primjenjivati;
  • odabiraju se odgovarajuće pasmine. Izbor pasmina takođe doprinosi sprečavanju trpljenja i izbjegavanju sakaćenja životinja;

(d) s obzirom na hranu za životinje:

  • dobijanje hrane za životinje prvenstveno sa imanja na kojem se stoka drži ili s drugih ekoloških imanja na istom području;
  • stoka se hrani ekološkom hranom za životinje koja ispunjava prehrambene potrebe životinja u različitim fazama njihovog razvoja. Dio obroka može sadržavati hranu sa imanja koja su u fazi preusmjeravanja na ekološki uzgoj;
  • stoka ima stalan pristup ispaši ili vlaknastoj krmi;
  • konvencionalne sirovine za hranu za životinje biljnog porijekla, sirovine životinjskog i mineralnog porijekla, aditivi za hranu za životinje, neki proizvodi koji se koriste u prehrani životinja i pomoćne materije u procesu proizvodnje smiju se upotrebljavati samo ako su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
  • poboljšivači rasta i sintetske aminokiseline ne smiju se upotrebljavati;
  • sisari koji još sišu hrane se prirodnim mlijekom, po mogućnosti majčinim;

(e) s obzirom na sprečavanje bolesti i veterinarske tretmane:

  • sprečavanje bolesti temelji se na selekciji vrsta i sojeva, praksi upravljanja uzgojem, visoko kvalitetnoj hrani i tjelesnoj aktivnosti životinja, primjerenoj gustoći životinja i odgovarajućim nastambama koje se održavaju u higijenskim uslovima;
  • bolesti se odmah liječe, kako bi se izbjeglo da životinje trpe;
  • dozvoljava se primjena imunoloških veterinarskih ljekova;

(f) što se tiče čišćenja i dezinfekcije

  • u zgradama i objektima za držanje životinja smiju se koristiti samo proizvodi za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji

Porijeklo životinja iz ekološkog uzgoja

Ekološki uzgoj stoke bi trebalo da osigura zadovoljavanje posebnih ekoloških potreba životinja. U tom pogledu smještaj svih vrsta životinja trebalo bi da zadovolji potrebe dotičnih životinja u pogledu ventilacije, svjetla, prostora i udobnosti i stoga treba osigurati dovoljnu površinu da se svakoj životinji omogući široka sloboda kretanja i razvoj prirodnog društvenog ponašanja životinje.

U većini slučajeva stoka bi trebalo imati stalan pristup površinama na otvorenom radi ispaše, ako to dopuštaju vremenski uslovi, a takve površine na otvorenom trebalo bi načelno biti ustrojene u skladu s primjerenim sistemom plodoreda. Stoku bi trebalo hraniti travom, krmnim biljem i hranom za životinje koja se dobija u skladu s pravilima ekološke proizvodnje, koja po mogućnosti potiče s vlastitog imanja, uzimajući u obzir njihove fiziološke potrebe.

Pri odabiru pasmina vodi se računa o mogućnosti životinja da se prilagode lokalnim uslovima, njihovoj vitalnosti i otpornosti na bolest. Za potrebe rasploda na imanje se mogu dovesti životinje iz neekološkog uzgoja samo ako ne postoji dovoljan broj životinja iz ekološkog uzgoja. Kada se krda ili stada osnivaju po prvi put, mladi sisari iz neekološkog uzgoja uzgajaju se prema pravilima ekološkog uzgoja odmah nakon što prestanu sisati.

Pravila koja vrijede za uslove smještaja

1. Izolacija, grijanje i ventilacija zgrade osiguravaju da se protok zraka, nivo prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina drže unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Zgrada omogućuje obilnu prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.

2. Smještaj za stoku nije obavezan u područjima s primjerenim klimatskim uslovima koji životinjama omogućavaju da žive na otvorenom.

3. Gustoća životinja u zgradama osigurava udobnost, dobrobit i ispunjava potrebe svojstvene vrsti životinje koje u prvom redu zavise od vrste, pasmine i dobi životinja. Vodi se računa i o potrebama ponašanja životinja koje posebno zavise od veličine skupine i pola životinja. Gustoćom se osigurava dobrobit životinja tako da im se osigura dovoljno prostora da prirodno stoje, jednostavno legnu, da se okrenu, njeguju, zauzimaju sve prirodne položaje tijela i čine sve prirodne kretnje kao što je rastezanje i lamatanje krilima.

Posebni uslovi smještaja i postupci uzgoja za sisare

Prostor za smještaj stoke ima glatke, ali ne klizave podove. Najmanje polovina površine zatvorenog prostora je tvrda, što znači da nije orebrena ni mrežaste konstrukcije.

Smještaj ima udobnu, čistu, suvu i dovoljno veliku površinu za ležanje/odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije koja nije orebrena. Na površini za odmaranje postoji široka prostirka od slame (stelja). Stelja se sastoji od slame ili drugog odgovarajućeg prirodnog materijala.

Gustoća stočnog fonda

Ukupna gustoća stočnog fonda je takva da ne prelazi granicu od 170 kg azota godišnje i po hektaru poljoprivredne površine. Zabranjuje se uzgoj stoke bez poljoprivrednog zemljišta, u kojoj subjekt koji drži stoku ne gospodari poljoprivrednim zemljištem i/ili s drugim subjektom nije sklopio ugovor o saradnji u pisanom obliku.

Stoka iz neekološkog uzgoja može koristiti ekološku ispašu u ograničenom vremenskom trajanju svake godine. Ekološki uzgojene životinje mogu biti na ispaši na zajedničkom poljoprivrednom zemljištu, pod određenim uslovima.

Tokom razdoblja transhumance, životinje mogu pasti na neekološkom zemljištu kada se sele s jedne površne za ispašu na drugu. Uzimanje neekološke hrane za životinje u obliku trave i drugog bilja koje životinje pasu tokom ovog razdoblja ne prelazi 10% ukupnog godišnjeg unosa hrane. Veličina se izračunava kao postotak suve materije hrane za životinje iz poljoprivrednih izvora.

Postupanje sa životinjama

  • Svaka se patnja životinje svodi na minimum primjenom odgovarajućih anestetika i/ili analgetika i radnjom koju kvalifikovano osoblje obavlja samo kod najprimjerenije životne dobi.
  • Fizička kastracija je dopuštena kako bi se održavala kakvoća proizvoda i tradicionalne metode uzgoja, ali samo pod utvrđenim uslovima.
  • Ukrcavanje i iskrcavanje životinja obavlja se bez primjene bilo koje vrste električne stimulacije za prisiljavanje životinja. Korišćenje alopatskih sredstava za smirivanje prije ili tokom prevoza je zabranjeno.

Hrana za životinje s vlastitog imanja i iz drugih izvora

  • Za biljojede, osim svake godine tokom razdoblja sezonske selidbe, najmanje 60 % hrane za životinje mora poticati s iste poljoprivredne jedinice ili ako to nije moguće, ona se mora proizvesti u saradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima iz iste regije.
  • Za svinje i perad, najmanje 20% hrane za životinje mora poticati s iste poljoprivredne jedinice ili se ona mora proizvesti u saradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim imanjima ili sa subjektima u poslovanju s hranom za životinje iz iste regije.

Hrana za životinje koja zadovoljava prehrambene potrebe životinja

  • Svi mladi sisari hrane se majčinim mlijekom.
  • Sisteme uzgoja za biljojede treba temeljiti na maksimalnom korišćenju ispaše prema raspoloživosti pašnjaka u različitim razdobljima godine. Najmanje 60% suve materijeu dnevnim obrocima biljojeda mora činiti vlaknasta krma, svježa ili suva krma ili silaža. Za životinje u mljekarstvu dopušta se smanjenje od 50% u ranom razdoblju laktacije.
  • Vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku za svinje i perad.
  • Zabranjeno je držanje stoke u slovima ili način hranjenja koji mogu uzrokovati anemiju.
  • Postupci tovljenja u svakoj fazi postupka uzgoja su reverzibilni. Šopanje je zabranjeno.

Hrana za životinje iz prelaznog razdoblja

  • U prosjeku do 30% količine obroka hrane za životinje može sadržavati hranu za životinje iz prelaznog razdoblja. Kada hrana za životinje iz prelaznog razdoblja potiče s jedinice samog imanja, ovaj postotak se može povećati do 100%.
  • Do 20% ukupne prosječne količine hrane koja se daje stoci može poticati s ispaše ili sa trajnih pašnjaka, parcela s trajnim krmnim biljem ili proteinskim kulturama, dobijene na temelju ekološkog upravljanja zemljom u njihovoj prvoj godini prelaznog razdoblja, pod uslovom da su dio samog objekta i da tokkom posljednjih pet godina nisu bili dio ekološke proizvodne jedinice tog objekta.
  • Veličine se izračunavaju godišnje kao postotak suve materije hrane za životinje biljnog porijekla.

Veterinarsko liječenje

Kada uprkos preventivnim mjerama za osiguravanje zdravlja životinja one obole ili dožive ranjavanje, odmah se podvrgavaju liječenju prema potrebi u izolaciji i u odgovarajućem mjestu za boravak.

Izvor: agroklub.com

(broj pregleda: 73)

Pin It

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *