Njega voćnjaka tokom zime

Obrada tla tokom zime je važna agrotehnička mjera u voćnjaku, jer se time uništava korov oko voćaka ili grmlja bobičastog voća, prorahljuje se tlo, unose hranljivi sastojci u dublje slojeve bliže korijenu i uništavaju neki štetni insekti, odnosno njihove larve tokom zime.

Uništavanjem trave i korova uklanja se važan “konkurent” uzgajanoj voćki, koji crpi potrebne hranljive sastojke i vodu u sezoni vegetacije, pogotovo u nasadu mladih voćaka, gdje je to izraženije.

Obrađeno tlo oko sadnice može spriječiti i mehanička oštećenja, na primjer prilikom košnje trimerom treba paziti da se trimer previše ne približi sadnici kako bi se izbjeglo oštećenje kore, što može biti izvor infekcije nekog patogena, a samim tim i štetiti normalnom rastu i razvoju sadnice.

Đubrenje važna agrotehnička mjera

Đubrenje organskim i mineralnim đubrivom je takođe vrlo važna agrotehnička mjera, jer upravo jesensko-zimsko đubrenje omogućava dovoljno vremena da se đubrivo otopi, dođe bliže korijenu koji će ih lakše crpiti već na samom početku vegetacije (bubrenje pupoljaka i cvjetanje). Najvažnije je primijeniti đubriva na bazi fosfora i kalijuma a nešto manje azota, koji služi za ishranu korijena tokom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. Doza i količina đubriva zavisi od sprovedene hemijske analize tla, starosti same sadnice tj. metoda promatranja i iskustva. U osnovno jesensko-zimsko đubrenje spada i đubrenje organskim đubrivom (stajsko đubrivo ili peletirana dehidrirana organska đubriva). Zona đubrenja oko voćaka treba biti nešto šira od krošnje. Na manjim površinama može se obaviti ručno, a za veće površine uz pomoć rasipača đubriva, širom, po cijelom nasadu.

Zaštititi nasad od divljači i glodara

Divljač i glodari zimi oštećuju koru i mlade izboje. Da bi se uspješno zaštitili, najbolje je nasad ograditi žičanom ogradom. Radi mehaničke zaštite, pojedinačno se na stabla mogu postaviti zaštitne mrežice ili jutane vreće, do visine na kojoj se divljač hrani. Takođe, jedna od vrlo važnih mjera u borbi protiv divljači i glodara je postavljanje repelenata, koji će svojim mirisom i ukusom odbijati zečeve i divljač (na primjer repelent Chemisol za zečeve, srne i jelene).

Zečevi zimi često oglođu koru na donjem dijelu voćke do visine do koje mogu doprijeti. Ako je kora djelimično oglodana, voćka će preboljeti štetu, ali će znatno sporije napredovati, a ako je kora oglodana oko cijele voćke, tada je dovod hranljivih materija (koje se kroz koru iz grana spuštaju u korijen) prekinut, pa će se voćka osušiti. Oštećene izboje treba premazati voćarskim voskom.

Bijeljenjem se smanjuju temperaturne oscilacije

Debla voćaka se “bijele”, kako bi se spriječilo naglo zagrijavanje pod uticajem sunčevih zraka. To je preventivno-higijenska mjera kojom se smanjuju nagle temperaturne oscilacije na deblu tokom zime, što može dovesti do smrzavanja cijelog stabla voćke. Kao posljedica smrzavanja može doći do pucanja kore i ulaska raznih mikroorganizama pod koru drveta, što se negativno odražava na zdravstveno stanje voćaka i njihov dalji razvoj. Ugroženo je cijelo deblo, a pobijeliti treba i glavno račvanje grana pazeći da se sva udubljenja na mjestima gdje se grane spajaju s deblom dobro premažu.

Za bijeljenje se koristi kreč, kuhinjska so i močivi sumpor. Preporučuje se korišćenje gašenog kreča, jer se smjesa mnogo duže održi na kori debla nego ona pripremljena od hidratizovanog. So daje ljepljivost smjesi i povezuje njene sastojke. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetočine. Smjesa se priprema tako da se na 5 kg kreča doda 0,5 kg kuhinjske soli, 0,5 kg močivog sumpora i toliko vode da se dobije žitka masa. Dobro je smjesu ostaviti da odstoji 24 sata i tek tada započeti s premazivanjem. Ako se na deblima pojavi pucanje kore, takve rane treba dobro očistiti sve do zdravog tkiva i zatim premazati rastvorom modre galice ili voćarskim voskom, koji će pomoći njihovom zacjeljivanju. Bijeljenje se preporučuje za sve voćke, bez obzira na vrstu ili intenzitet proizvodnje. Bijeljenje voćaka se ne preporučuje kada je dnevna temperatura niža od 1°C.

Zimska rezidba najbolje djeluje na porast

Iako je još rano za osnovnu rezidbu voćaka, može se izvršiti rezidba debljih grana čime se sprečava pojava nepoželjnih izboja u vegetaciji, odnosno šiba vodopija. U kasnu jesen biljka rezidbom doživi manji stres, a male su šanse da se patogen nastani na ranu nastalu rezom. Alat kojim se obavlja rezidba (specijalne voćarske makaze i pile) treba biti oštar i dezinfikovan. Takođe, mjesta reza treba obavezno premazati voćarskim voskom. Orezivanje se vrši po sunčanom, toplom danu, bez kiše i magle. Treba izbjegavati rezidbu voćaka pri temperaturama nižim od 5 °C.

Tokom kasne jeseni može se obaviti rezidba slomljenih, osušenih ili na bilo koji način oštećenih ili zaraženih grana, koje se u potpunosti uklanjaju, a sam završetak rezidbe treba ostaviti za rano proljeće. Preporučuje se i uklanjanje i sakupljanje mumificiranih plodova, koji mogu biti potencijalni izvor infekcije. Jezgraste voćne vrste (jabuka, kruška) mogu se početi rezati posle opadanja lišća, a koštunjave voćne vrste (šljiva, breskva, kajsija, višnja, trešnja) svakako kasnije, ali rezidbu treba raditi tako da se privede kraju do početka vegetacije (između 15. marta i početka aprila). Zimska rezidba najpovoljnije djeluje na porast i razvitak mladica i lišća, a proljećna rezidba povećava zametanje plodova.

Postavite hranilice za ptice

Tlo oko mladih voćki se na početku zime može pokriti slamom, sijenom ili zrelim kompostom, da bi se ublažilo eventualno štetno djelovanje mraza na osjetljivije sadnice. Takva prostirka ostavlja organske materije u tlu, a i pomaže korisnim glistama.

U voćnjake se mogu postaviti hranilice za zimske ptice. Kao hrana pticama koristi se razno sjemenje (npr. suncokretovo) i lojne pogače. Nikako se ne preporučuje pticama davati hljeb ili slaninu, jer ptice zbog soli trpe probavne tegobe. Privlačenjem ptica u voćnjake povećava se biološka raznolikost, jer će se ptice i u sezoni vegetacije na takvom mjestu najvjerojatnije gnijezditi i hraniti prisutnim insektima. Time će se uspostaviti prirodna ravnoteža i smanjiti prekomjerna upotreba nekih insekticida.

Izvor: agroklub.com

(broj pregleda: 81)

Pin It

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *