Marketing organskih poljoprivrednih proizvoda

1Posrednici u prometu organskih poljoprivrednih proizvoda imaju često presudan značaj za uključenje nekog proizvođača u organski pokret. Prvo pitanje koje postavljaju organski poljoprivredni proizvođači je: kako ću prodati svoje proizvode? U zavisnosti od odgovora na ovo pitanje donosi se konačna odluka. U Srbiji se može primijetiti da otkupni tokovi organskih poljoprivrednih proizvoda funkcionišu relativno dobro u poređenju sa onima koji su vezani za konvencionalne poljoprivredne proizvode.

Temu o marketingu organskih poljoprivrednih proizvoda možda je najbolje započeti činjenicom da je konzumiranje organske hrane staro koliko i čovječanstvo. Nažalost, upravo su ljudi ti koji su usled davanja prednosti ekonomskim efektima poljoprivredne proizvodnje u odnosu na ostale, doveli do situacije da danas najveći dio prehrambenih namirnica koje koristimo u ishrani ljudi i stoke, imaju u sebi štetne materije po zdravlje. Tužna je istina da se danas moramo boriti za ono što smo već imali, davno prije.

U velikom broju tržišno razvijenih zemalja, gdje su upravo negativni efekti tog razvoja najizraženiji, tražnja za organskim poljoprivrednim proizvodima je u stalnom rastu. Promet ove vrste proizvoda se na svjetskom nivou kreće u obimu od oko 40 milijardi US dolara. Pri tome najznačajnija tržišta su SAD i Kanada (promet oko 17 milijardi dolara), Evropa (promet oko 16 milijardi dolara) i Jugoistočna Azija (prije svega Japan – oko 5 milijardi dolara). Stopa rasta tražnje i potrošnje organske hrane u SAD je u posljednjih šest godina neprekidno na nivou od oko 15 % godišnje, dok uobičajeni prehrambeni proizvodi nemaju nikakvu stopu rasta.

Površine koje su angažovane u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji su još uvijek u malim procentima u odnosu na ukupan poljoprivredni potencijal (prosječno oko 5%), ali su u stalnom porastu. Najveći broj zemalja u EU je u domenu poljoprivredne politike postavio sebi za cilj da u narednih pet do deset godina te procente višestruko uveća. Primjera radi, u Holandiji je cilj da se do 2010. godine organska poljoprivreda praktikuje na 10% od ukupnih poljoprivrednih površina. Više je nego očigledno da prisustvo organske hrane na trpezi sve većeg broja potrošača širom svijeta nije modni hir, nešto što će vremenom da se promijeni i ode u zaborav, nego stalna težnja da se hranimo pravilnije tj. kvalitenijim namirnicama i tako doprinesemo našem zdravlju i očuvanju životne sredine.

Takozvani “zeleni talas” zapljusnuo je sjeverne prostore današnje Srbije krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. Prve prodavnice koje su nudile organske namirnice otvorene su u Subotici 1990. godine. U to vreme je osnovano i udruženje za organsku hranu “Terra’s” u Subotici. Sve je bilo u brzom razvoju na dobrobit svih koji su bili dio eko pokreta. A tada su došle teške godine. U uslovima života kojih bi svi voljeli da se ne sjećamo, proizvodnja i tražnja za organskim namirnicama je uspjela da opstane. Ima li boljeg testa vitalnosti od toga. Od 2000. godine počinje novi period brzog razvoja koji je i danas u toku. Organska poljoprivreda je prisutna u određenoj mjeri na različitim lokacijama širom Srbije. Posljednji podaci za 2005. godinu govore o tome da se danas pod raznim vidovima organske proizvodnje nalazi oko 6.800 hektara obradivih površina uz oko 12.000 hektara u prelaznom periodu. Na to, treba dodati i oko 300.000 hektara šuma iz kojih se vrši sakupljanje šumskog voća i ljekovitog bilja.

Specifičnost poljoprivrednih proizvoda da se u najvećoj mjeri moraju prerađivati kako bi zadovoljili zahtjeve potrošača, prisutna je i kod organskih poljoprivrednih proizvoda. Zbog toga se u proteklih deset godina razvio čitav niz malih i srednjih preduzeća koji su specijalizovani za preradu organskih poljoprivrednih proizvoda. To znači da danas pored upotrebe proizvoda u svježem stanju, organske poljoprivredne proizvode možete konzumirati i kao prerađevine nastale od integralnih žitarica i uljarica, ljekovitog bilja, začinske paprike, genetski nemodifikovane soje, sušenog, smrznutog i pasterizovanog povrća, kaše, pulpe i koncentrat od jabuke, džemovi, sokovi i vino od kupine, smrznuto bobičasto voće, sušeno voće, bio grisini i keksovi…

PROMOCIJA

Završni instrument marketing miksa je po pravilu promocija, što nikako ne govori o njenom najmanjem značaju. Potrošači moraju znati za vaš proizvod ukoliko želite da ga kupe. Načini na koje ćete tu informaciju poslati do potrošača su različiti, ali i za organske poljoprivredne proizvode su istovjetni kao i za ostale proizvode iz kategorije potrošnih dobara. Kod nas konkretno, najviše se koristi privredna propaganda u skromnom obimu. Najčešće je riječ o štampanim propagandnim materijalima koji se dijele posjetiocima sajmova ili nekih posebnih manifestacija. Ostali vidovi promocije su slabo zastupljeni što je potpuno razumljivo kada se ima u vidu da nemamo marke proizvoda koje prosto zahtijevaju viši nivo promotivnih aktivnosti. Pored nastupa naših proizvođača na domaćim i međunarodnim sajmovima po svom značaju se ističu degustacije proizvoda kao vid unapređenja prodaje. Slobodno se može reći da je jedan od simbola Palićkog međunarodnog filmskog festivala postao švedski sto “a la Terra’s” koji se tradicionalno organizuje u povodu otvaranja i zatvaranja festivala. Pored toga, ukusno pripremljenu hranu od organskih namirnica na hiljade potrošača imalo je prilike da proba u sklopu Subotičkog međunarodnog sajma, Dana planete… Značaj degustacije je u tome da razuvjeri potrošače da je lošiji ukus namirnica organskog porijekla. On je drugačiji, to je tačno, s tim da jabuka ima zaista ukus jabuke a šargarepa zaista ukus šargarepe. Pitanje je da li smo svi mi možda već zaboravili, kakav je stvarno njihov ukus?

Izvor: Magazin Poljoprivreda br. 41, str. 21-22, Prof. dr Tomislav Sudarević

(broj pregleda: 68)

Pin It

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *