Etika velikih proizvođača hrane

. Potrošači imaju moralnu odgovornost da budu upoznati sa načinom na koji se proizvodi hrana koju jedu, a veliki brendovi imaju obavezu da budu transparentniji u vezi sa svojim snabdjevačima kako bi njihovi kupci napravili pravi izbor.

. Potrošači imaju moralnu odgovornost da budu upoznati sa načinom na koji se proizvodi hrana koju jedu, a veliki brendovi imaju obavezu da budu transparentniji u vezi sa svojim snabdjevačima kako bi njihovi kupci napravili pravi izbor.

POZADINA BRENDOVA“: -Međunarodna humanitarna organizacija, Oksfam (Oxfam), pokrenula je prošlog mjeseca kampanju pod nazivom „Pozadina brendova“. Cilj je bio da se procijeni transparentnost deset najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju hrane i pića i ocijeni njihov učinak u vezi sa osjetljivim pitanjima poput odnosa prema poljoprivrednicima, održivom korišćenju vode i zemlje, klimatskim promjenama i eksploataciji žena. Potrošači imaju moralnu odgovornost da budu upoznati sa načinom na koji se proizvodi hrana koju jedu, a veliki brendovi imaju obavezu da budu transparentniji u vezi sa svojim snabdjevačima kako bi njihovi kupci napravili pravi izbor. U mnogim slučajevima, ni same kompanije ne znaju kakav im je učinak na ovim poljima, što je dokaz velikog nedostatka odgovornosti sa njihove strane.

Nestle je najbolje prošao kada je transparentnost u pitanju, jer ta kompanija obezbjeđuje informacije o makar nekim izvorima svojih sirovina i sistemima kontrole. Međutim, čak je i ocjena ove kompanije tek „zadovoljava“. Dženeral Mils je bio na samom dnu. Pored nedostatka transparentnosti, u Oksfamovom izvještaju se identifikuje nekoliko propusta koji su svojstveni za deset najvećih kompanija. One manjim poljoprivrednim proizvođačima ne daju jednake šanse da prodaju njihovim lancima snabdijevanja, a kad farmeri ne mogu prodavati robu snabdjevačima velikih brendova, oni možda ne dobijaju adekvatnu cijenu za svoje proizvode.

Velikih 10 takođe nijesu dovoljno odgovorni u smislu da osiguraju da veći poljoprivredni proizvođači daju pristojnu platu svojim radnicima. U poljoprivredi širom svijeta postoji 450.000 radnika, a u mnogim državama oni su često neadekvatno plaćeni, pri čemu njih 60% živi u siromaštvu. Neki od Velikih 10 čine više nego drugi na razvoju etičke politike u tim oblastima. Unilever se obavezao da dobija više sirovina od malih poljoprivrednih proizvođača i obećao je 100% održivog snabdijevanja za sve svoje glavne proizvode do 2020. godine. Ovakva politika je Unileveru donijela najbolji rezultat kada je u pitanju otvorenost prema malim farmerima, sa zadovoljavajućom ocjenom. Danone, Dženeral Mils i Kelogs su završili na dnu, sa ocjenom „vrlo slabo“.

Nestle je godinama trpiokritike zbog reklamiranja mlijeka za bebe u zemljama u razvoju, gdje je dojenje dostupno i puno zdravije od hranjenja iz flašice. Kompanija je izvršila reviziju svoje politike u odgovoru na te kritike, ali se nedavno ponovo našla na udaru zbog korištanja djece i prinudnog rada za proizvodnju kakaoa.

Ova kompanija je 2011. godine angažovala Udruženje protiv zloupotrebe radne snage da procijeni njen lanac snabdijevanja. Procjena je potvrdila da mnogi Nestleovi snabdjevači koriste djecu i prisilni rad i kompanija je počela da rješava taj problem. Kao rezultat, Nestle je sa Unileverom i Koka kolom, dobio zadovoljavajuću ocjenu za poštovanje prava radnika. Nijedan od Velikih 10 nije prošao bolje. Kelogs je imao najnižu ocjenu u ovoj kategoriji.

Poljoprivreda je veliki izvor gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i emituje ih više nego ukupan saobraćajni sektor, a takođe je jedna od oblasti koje su najviše izložene riziku od klimatskih promjena. Krčenje tropskih šuma zbog paše ili proizvodnje palminog ulja oslobađa velike količine ugljenika u atmosferu. Preživari, poput krava i ovaca, takođe značajno doprinose klimatskim promjenama.

I na ovom polju veliki brendovi dobijaju niske ocjene od Oksfama, uglavnom zato što čak ni ne otrivaju porijeklo emisija za koje su direktno ili indirektno odgovorne. Nestle je jedina kompanija koja je dobila ocjenu „zadovoljava“, a na samom dnu je završio Asošiejtid britiš fud, sa ocjenom „veoma slabo“.

Svi koji imaju pristup internetu mogu posjetiti Oksfamov veb sajt i vidjeti kako se veliki brendovi kotiraju po svakom od sedam etički značajnih indikatora. Trenutno su najviše ocjene nanivou „zadovoljava“, a nijedna od 10 velikih kompanija nije dobila ocjenu „dobar“ u bilo kojoj kategoriji.

Potrošači su ohrabreni da direktno kontaktiraju kompanije i podstaknu ih da demonstriraju veću odgovornost za način na koji dobijaju sastojke za svoje proizvode. Na taj način, očekuje Oksfam, kampanja „Pozadina brendova“ će podstaći „trku ka vrhu“ u kojoj se velike kompanije takmiče da postignu najbolji mogući rezultat i budu prepoznate kao istinski transparentni akteri koji proizvode hranu i pića uz veliki stepen etičke odgovornosti.

Promjene koje su se već desile pokazuju da će se velike korporacije, ako znaju da njihovi potrošači žele da se one ponašaju moralnije, to i učiniti. Da bi bila efektna, takva kompanija zahtijeva od potrošača da se bolje informišu o hrani i pićima koje koriste, da se potrude da se njihov glas čuje i da prilikom kupovine naprave izbor u skladu sa etikom, kao i ukusom i cijenom.

Autor: Piter Singer, profesor bioetike na Univerzitetu Priston i počasni profesor Univerziteta Melburn. Objavio je knjige Jedan svijet, Etika onoga što jedemo, Život koji možeš spasiti.

Copyright: Project Syndicate, 2013.

Izvor: VIJESTI, 20.03.2013.

(broj pregleda: 797)

Pin It

One thought on “Etika velikih proizvođača hrane

  1. Sjajan portal, dosta informacija, o svemu iz ove oblasti, konacno i mi imao gdje da se informisemo. Sve na jednom mjestu. Svaka cast!!!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *