Do 20.juna finiš reforme (CAP) Zajedničke poljoprivredne politike

Kada se bude znala politika za sljedeći period biće i jasnije šta je srce ZPP? Da li je cilj ZPP povećanje konkurentnosti EU poljoprivrede ili je ZPP zapravo socijalna politika?

Kada se bude znala politika za sljedeći period biće i jasnije šta je srce ZPP? Da li je cilj ZPP povećanje konkurentnosti EU poljoprivrede ili je ZPP zapravo socijalna politika?

EU, BRISEL: -11. aprila 2013. započeo je trijalog (usaglašavanje i pregovori predstavnika Evropskog Parlmenta, Savjeta Ministara i Evropske Komisije) o konačnim rješenjima reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU za period 2014 – 2020, a koji će trajati do 20. juna. Usaglašavaju se predlozi koji se odnose na:

Približavanje (convergence) nivoa direktnih plaćanja i između zemalja članica i među korisnicima u zemlji članici (internal convergence). Predmet približavanja je pravednija raspodjela ZPP podrške među zemljama članicama i između regiona ali uzimajući u obzir cijenu rada i troškove inputa. Predlog Komisije koji je usaglašen sa Savjetom i Parlamentom je da direktna podrška treba da bude ravnomjernije raspoređena između država članica i poljoprivrednicima uz smanjenje veze sa istorijskim plaćanjima. Evropska komisija snažno podržava ideju o postavljanju apsolutnog minimuma za unutrašnje približavanje tako da se poveća nivo plaćanja za poljoprivrednike koji su bili najmanje podržani tokom posljednjih godina. Komisija je predložila da zemlje članice sa direktnim plaćanjima ispod 90% od EU prosjeka treba da progresivno prevaziđu 30% jaza između sadašnjih plaćanja i onih koja se očekuju 2017. Ovo približavanje treba da bude finansirano proporcionalno od svih zemalja koja imaju plaćanje preko EU prosjeka.

Uslovljavanje 30% direktnih plaćanja isunjavanjem ekoloških standarda (ozelenjavanje direktnih plaćanja). EK se zalaže za jednostavne i efikasne mjere koje će obavezno morati da se primjenjuju u cijeloj EU i predlaže sankcije u slučaju da se one ne poštuju. Mjere koje je EK predložila su uspostavljanje ekoloških fokus područja (3 ili 5% neobrađenih površina), gajenje šireg spektra usjeva i stalno održavanje travnjaka. Savjet Ministara nije usvojio ovako unifomisane mjere nego je predloženo da se ozelenjavanje odnosi i na ekvialentne mjere koje propišu same države članice.

Dodatne mehanizme za bolje targetiranje podrške za mlade poljoprivrednike, mala gazdinstva i manje razvijena područja. EU mora pripremiti podršku za održavanje i obnovu poljoprivrednog sektora u cijeloj Europi i podržavati mlade ljude koji započinju poljoprivredne aktivnosti. Evropska Komisija brani svoj predlog da se obavezno plaća 25% dodatnih sredstava na diretkna plaćanja za mlade poljoprivrednike u prvih pet godina.

Povećanje transparentnosti.

Podsticanje proizvođačkih organizacija, asocijacija koje povezuju različite sektore poljoprivrede kao i kratkih tržišnih lanaca da unaprijede konkurentnost osiguraju dodatnu vrijednost za poljoprivrednike. Predlog je i napuštanje određenih starih mehanizama kao što su kvote za šećer, koji se nijesu prilagodile novim ekonomskim izazovima. Komisija predlaže da se sistem kvota za šećer napusti do 2015., Parlment do 2020., a Savjet Ministara do 2017. Komisija se zlaže i za efikasne mjere za vanredne situacije i krize.

Ograničavanje osnove podrške za najveća i najkonkurentnija gazdinstva. Komisija želi da ova ograničenja primijeni na osnovna plaćanja (ali ne i ozelenjavanjo plaćanje) iznad € 150 000, s ograničenjem na 300 000 € (uzimajući u obzir troškove rada) – i to obvezno u svim državama članicama. Sredstva koja se uštede na ovoj mjeri će se prebaciti na projekte ruralnog razvoja u istoj regiji / državi članici. (Zanimljivo je kako će EU riješiti problem podjele velikih korisnika sredstava na nekoliko gazdinstava što će biti izvjesna posljedica ukoliko se ovaj predlog usvoji)

Za sada je sigurno da će poljoprivrednici dobijati novac dobijati samo ukoliko budu ispunjavali određene uslove vezane za zaštitu okoline i prirode – što međutim dovodi do uvođenja još veće birokratije na tom polju. Sami poljoprivrednici se protive ovim promjenama jer oni više žele manje birokratije nego više novca. Njemački parlament donio je odluku u kojoj jasno stoji da ne žele uvođenje nikakvog novog sistema koji bi vodio nekom novom sistemu kontrole i sankcija.

Kada se bude znala politika za sljedeći period biće i jasnije šta je srce ZPP? Da li je cilj ZPP povećanje konkurentnosti EU poljoprivrede ili je ZPP zapravo socijalna politika?

Autor: Goran Živkov

Izvor: www.agrarije.com

(broj pregleda: 525)

Pin It

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *