Aflatoksini ili akcioni plan bez plana

Prošlo je skoro 2 mjeseca, a mi još ne znamo koja/čija stočna hrana je uzročnik ove katastrofe. Ako je nanesena finansijska šteta uzgajivačima i otkupljivačima, onda oni imaju i pravo znati ko je kriv. Ako je nesavjesnim poslovanjem ugroženo zdravlje potrošača mlijeka, onda oni imaju pravo znati ko je odgovoran.

aflatoksini ili akcioni plan bez plana

Prošlo je skoro 2 mjeseca, a mi još ne znamo koja/čija stočna hrana je uzročnik ove katastrofe.

Aflatoksin afera uzdrmala je čitavo društvo. Najgore je, što će kao za posljedicu neke mljekarske porodice ostati bez izvora prihoda. Sreća je da se još niko nije razbolio. Dogodilo se, iako nije smjelo, jer ovo nije jedan od otrova o kojima se malo zna. No, u ovoj priči nema nevinih. Cjelokupni sistem je zakazao.

Uzroci:

Pojava aflatoksina uslovljena je različitim uslovima sredine. Sa same agronomske strane, uzroci ove prirodne katastrofe se čine jasni (stres na zrnevlju uzrokovan sušom i insektima, te vlaga i nedovoljno sabijanje hrane u silosima). Aflatoksin se učestalo javlja na: kikirikiju, soji, kukuruzu, lješnicima, sušenim smokvama, i drugim plodovima.

Posljedice:

Aflatoksin je termostabilna materija koja niti kuvanjem niti zamrzavanjem ne može biti uništena. Životinja u tijelo unosi aflatoksin B1 koji se većinom razgrađuje, ali dio se resorbuje, nastaje aflatoksin M1 koji životinja izlučuje mokraćom i mlijekom. Ovo su opasni otrovi čije posljedice se trebaju jasno i glasno reći. Posljedice unosa aflatoksina za zdravlje stoke: o Slabljenje apetita, veća konverzija hrane, smanjenje prirasta, oslabljeni imunosastav, vaginitis, uvećanje mliječne žlijezde, proliv, neplodnost, abortus, degeneracija jajnika, atrofija testisa i mišića, vidljive promjene na koži, krvarenje u probavnom sistemu, cistične degeneracije, meke kosti samo su neki od simptoma. Kod dugotrajnog unosa životinjama strada jetra (hemoragijska nekroza jetre i hepatocelularni karcinom). Otrov se slabo nakuplja u mesu, ali je prisutan u mlijeku i jajima, što dovodi ljudsko zdravlje u opasnost. Kod krmača hranjenih aflatoksinom uočeni su pobačaji, agalakcija i oštećenja jetre. Gdje će završiti svinjska jetra ili jaja od životinja hranjenih zaraženom krmnom hranom?

Posljedice unosa aflatoksina za zdravlje ljudi:

o Ljudi su ugroženi putem konzumacije i putem udisanja otrova. Osobe koje rade sa stočnom hranom u opasnosti su od udisanja čak opasnijeg oblika aflatoksina B1. Rani simptomi se očituju opštom slabošću i groznicom. Mogu se razviti simptomi hepatitisa, povraćanja, žutice i smrtni ishod. Rezultat hronične izloženosti osoba aflatoksinu je hepatocelularni karcinom.

Napravljeni su propusti u svim karikama prehrambenog lanca.

Potrošači:

Otkako je krenula ova lavina s aflatoksinima u mlijeku, raste nesigurnost dijela potrošačke populacije. Postavlja se pitanje, ko kontroliše hranu i ko snosi posljedice ako nezdrava hrana dospije na stolove? Neki će se potrošači okrenuti mliječnim nadomjestcima, a većina će na sreću svih proizvođača nastaviti koristiti kupovno mlijeko.

Navedena djelovanja otrova zavise od količine unesene materije u organizam. Sreća u nesreći je, što toksikolozi tvrde da je potrebno uz ovakve količine otrova u mlijeku, to mlijeko piti 10 godina, svaki dan po 10 litara da bi potrošač razvio npr. karcinom jetre. No, konzumno mlijeko u tetrapaku kod kojeg su uočene blago povećane količine otrova je već mješavina mlijeka od različitih proizvođača. U slučaju da su neki od tih proizvođača imali zdravo mlijeko, to bi značilo da su drugi imali izrazito visoke koncentracije otrova. To mlijeko je bilo otrovno za konzumenta i ostaje pitanje ko ga je koristio? Za zdravstvenu bezbjednost hrane prema Zakonu je odgovoran Subjekat u poslovanju s hranom (otkupljivač). Subjekti u poslovanju s hranom vode se načelom „samokontrole”, tj. sami određuju učestalost hemijskih, mikrobioloških i toksikoloških analiza. Čini se da je ta kontrola nedovoljna jer je nedavno jedna velika mljekara izjavila da je povukavši sporne artikle s polica nabavila analitičku opremu i počela sa svakodnevnom kontrolom otkupljenog sirovog mlijeka (tek tada?). Udruženja za zaštitu potrošača-probudite se? Nadalje, potrošači i proizvođači, trebaju se bolje povezati. Potrošači žele najbolji i najzdraviji proizvod, a takav je najlakše dobiti od osobe koju lično poznaju. Takođe, da bi hrvatski poljoprivrednik preživio, potrošači trebaju iskazati dozu solidarnosti i kada god je to moguće, nabavljati hranu od lokalnih proizvođača. Spoznati da jedni druge možete podržati u nastojanju za stvaranje tržišta zdravih proizvoda. Počnite proizvode kupovati direktno od proizvođača, neka vam koji pređeni kilometar više ne bude pretežak za ovakav cilj. Proizvođač će se truditi zadržati vjernog kupca sa svojim najboljim i najkvalitetnijim mlijekom i mliječnim proizvodima, a na vaše pitanje, neće mu biti teško analizirati mlijeko redovno. Vi ćete mu plaćati po tržišnoj cijeni što će pomoći samoodržanju poljoprivrednika. Podržimo svi skupa hrvatskog proizvođača.

Poljoprivredni proizvođači mlijeka:

Poljoprivredni preduzetnik treba biti informisan. Kako sada stvari stoje, ne možete se samo osloniti na državne savjetodavne službe jer među njima često nedostaje motivacije i inicijative. PSS troši vrijeme na ispunjavanje formulara za podsticaje i promovisanje zaštitnih sredstava (čast izuzecima). Postavljamo pitanje nadležnima u PSS-u: Kontroliše li neko efikasnost obilaska terena za koji PSS zaposlenici dobijaju naknadu povrh redovne plate? Provjerite malko postove na poljoprivrednim forumima koji svjedoče o zadovoljstvu poljoprivrednika vašom uslugom. U međuvremenu, poljoprivredni proizvođači će se sami morati informisati o opasnostima koje prijete vašoj proizvodnji. Ili će putem udruženja honorarno zaposliti svojeg privatnog poljoprivrednog savjetodavca (on će jako dobro znati za koga radi)! Ako se jednom pokaže da aflatoksini potiču iz kupovne krmne smjese, morati ćete svoje povjerenje pokloniti drugom proizvođaču. Ovaj put, tražite da vam proizvođač deklaracijom garantuje zdravstvenu bezbjednost stočne hrane (predočenje rezultata analize na aflatoksine). Takođe, kolektivno (udruženja, savezi) nabavite istu šaržu stočne hrane, platite jednu analizu do cca. 300kn za uzorak iz te šarže. Na taj način, sami ćete provjeriti stočnu hranu na postojanje aflatoksina, a troškovi analize raspodijeljeni među vama neće predstavljati problem.

Postoje načini da i sami provjerite ispravnost stočne hrane:

  • nabavite prenosnu UV lampu i u svom silosu ćete moći odokativno provjeriti postojanje Aspergillusa koji fluorescira plavkastom bojom i na taj način preduhitriti afere kao što je ova (ovo je orijentacijska metoda),
  • na tržištu postoje i brzi testovi na trakici za procjenu postojanja aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku koji se mogu izvoditi na farmi. Evo jedan za kukuruz (proizvodi D, podružnica u At) www.r-biopharm.com. Takođe, dobra poljoprivredna praksa spriječiti će pojavu aflatoksina ubuduće
  • sjetva ranijih hibrida kukuruza, -sjetva transgenetskih linija kukuruza otpornih na aflatoksine: http://www.sciencenewsline.com/summary/2010052012000056.html
  • dobro đubrenje 180 kg N/ha, optimalan odnos  N: P i K, navodnjavanje,
  • zaštita od kukuruznog moljca, -što manje loma pri sušenju i spremanju,
  • brzo hlađenje zrna nakon žetve i primjereno skladištenje zrna na 12% vlage,
  • prilikom skladištenja insekti i glodari mogu oštetiti zrnevlje koje je onda podložnije gljivicama,
  • silirati u čisti silos, dobro zbijati (750 kg/m3), pokriti i opteretiti gumama.
  • kiseline dobro čuvaju higijenski nivo krmiva i smanjuju razvoj plijesni,
  • krave hraniti hranom koja je vidljivo zdrava i bez plijesni,
  • kravama u laktaciji ne davati smjesu za tov jer je u njoj dopuštena veća maksimalna količina sadržaja aflatoksina,
  • moguće je i preventivno koristiti neki od mikofiksatora, no pitanje je da li bi se ta ideja svidjela potrošačima. Neorganski mikofiksatori mogu sadržavati teške metale i dioksin pa budite oprezni prilikom nabavke.
  • hlorofil i hlorofilin umanjuju apsorpciju i kolanje aflatoksina B1 u ljudskom organizmu (Carole Jubert i sur. 2010.). Slični rezultati dobijeni su u eksperimentima s pastrvama (Hayashi T. i sur. 1999). U očekivanju sličnih istraživanja na preživarima, možda biste puno napravili ako krave vratite na pašnjake pune zelene trave,
  • ekstrakti timijana, kima, nekih vrsta bosiljka djeluju inhibitorno na razvoj aflatoksina-što bi mogao biti još jedan valjani razlog da bar povremeno vratimo krave na pašnjake (Al Rahman N. i sur. 2011., Kumar i sur. 2009., Razzaghi-Abyaneh i sur. 2009.)

Poljoprivrednici, aflatoksini vas nijesu smjeli iznenaditi i budite uvjereni da Aspergillus sada preživljava u tlu u očekivanju vaše ovogodišnje sjetve.

Mješaone krmnih smjesa:

I ovdje vrijedi princip „samokontrole“ (citat iz izjave MPS-a: „Nije propisano podzakonskim aktom koje se analize trebaju obavljati, već, sukladno uočenim potencijalnim opasnostima, svaki subjekt sam utvrđuje na što je i koliko često potrebno analizirati hranu za životinje.“). No dobro je znati, da svaka mješaona stočne hrane mora čuvati uzorak svake proizvedene šarže krmiva upravo radi mogućeg naknadnog zahtjeva za testiranje. Ukoliko poljoprivrednik ima deklaraciju krmiva koje je nabavio, može zatražiti testiranje iste šarže na aflatoksine. Dodatno, u sastavu krmne smjese nije problematično samo zrnevlje kukuruza već i nus proizvodi destilerija koji su značajni izvori aflatoksina. Postavlja se pitanje da li mješaone prilikom uvoza komponenti provjeravaju sastav mikotoksina (službeni odgovor iz 3 mješaone nisam dobila).

Ministarstvo i ostale srodne državne službe:

Nažalost, ovdje ne nedostaje materijala za analizu. Svi znamo odgovor na pitanje da li je Ministarstvo djelovalo pravovremeno, koordinirano i pravedno. Krenimo od pojma „pravovremeno“; Ministarstvo je izdalo Pravilnik o sistemu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (NN 134/09). Sistem ranog uzbunjivanja nije ništa drugo nego sakupljanje, analiza, razmjena podataka i predviđanje o pojavama bolesti na bilju i životinjama među susjednim zemljama. Na moje izričito pitanje da li sistem funkcioniše kod pojave aflatoksina nisam dobila tačan odgovor. Hrvatska je dio RASSF sistema. Pretražujući obavještenja o pojavi aflatoksina u susjednim zemljama, a prije naše afere pronaći ćete sljedeće informacije:

  • -05.10.2012. pojava aflatoksina u kukuruznom glutenu u Švajcarskoj iz Austrije,
  • -10.10.2012. pojava aflatoksina u kukuruzu u Hrvatskoj iz Srbije,
  • -22.10.2012. pojava aflatoksina u svježem mlijeku u Mađarskoj, (isto 25.10. i 26.11.)
  • -13.11.2012. pojava aflatoksina u organskom kukuruzu u Italiji,
  • -20.12.2013. pojava aflatoksina u kukuruzu u Bugarskoj.
    https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/portal/index.cfm?event=notificationsList

Na osnovu ovih obaviještenja kojima je Uprava za bezbjednost hrane pri MPS-u morala raspolagati dolazimo do dva moguća zaključka: a) Sistem ranog uzbunjivanja postoji samo na papiru; b) neko je imao važne informacije, ali ih nije prenio dalje. Osim na osnovu sistema brzog uzbunjivanja, moguće je da je modeliranje pojava aflatoksina u krmi bazirano na vremenskim prilikama od sjetve pa do skladištenja. Ovdje je dobro napomenuti da pojedini poljoprivrednici tvrde da im je referent otkupljivača dolazio oko 10.01. popisivati krmu kojom hrane krave u laktaciji?

Od MPS-a nas zanima odgovor: Da li su veterinarski inspektori reagovali na pojave aflatoksina u susjednim zemljama (U HPA je u 2012. godini obavljeno samo 18 analiza na mikotoksine u stočnoj hrani i to za privatne naručioce, a Veterinarski institut nam je odbio dati podatak o broju provedenih analiza u 2012. godini). Da kod nas nije utvrđena prisutnost mikotoksina u mlijeku na bosanskoj granici još uvijek bismo svi sretno pili „zdravo“ mlijeko, gdje je bila sanitarna inspekcija i koja je uloga Hrvatske agencije za hranu? Primjera radi, jedna je Njemačka nedavno već na ulazu u zemlju otkrila 45.000t kukuruza zaraženog aflatoksinima i na taj način zaštitila potrošače i proizvođače. Da su reakcije provedene na vrijeme, štete bi bile daleko bezazlenije.

Da li su državne službe djelovale koordinirano? Na HRT-u u udarnom terminu službenice MPS-a objavljuju da analize mlijeka još nisu gotove, ali da mlijeko sigurno dolazi s hrvatskih farmi. Ovom izjavom, u jednom je trenu nanesena ogromna šteta hrvatskim proizvođačima mlijeka jer je jedan dio potrošača tada odlučio ne kupovati hrvatsko. Također, važno je uočiti da je MPS preuranjeno ukazao na krivce problema, ali do dana današnjeg (2 mjeseca poslije) još uvijek nam ne žele otkriti rezultate analize aflatoksina u stočnoj hrani. Podsjećam Ministarstvo da ukoliko su analize plaćene novcem iz budžeta, onda svi građani RH imaju pravo dobiti iste na uvid. Jer, u slučaju da je zaražena stočna hrana nabavljena iz mješaone hrane, stočar ima pravo doznati tu informaciju, odlučiti ne nabavljati više stočnu hranu od istog dobavljača i sudski tražiti obeštećenje. Ne znamo još koja stočna hrana je uzrok problema, no u prilog tezi da je izvor aflatoksina krmna smjesa iz mješaona navesti ću samo nekoliko informacija:

  • o javljaju se proizvođači kojima stočna hrana nikad nije testirana, ali im je obustavljen otkup mlijeka;
  • o javljaju se proizvođači kojima je prvo dovezena zamjenska stočna hrana, a tek onda uzet uzorak,
  • o javljaju se proizvođači koji nikad nisu dobili rezultate analize svojeg mlijeka na aflatoksine, o na području SZ RH nikome nije obustavljen otkup mlijeka- da li je to zbog različite šarže krmne smjese koja se ovdje distribuira ili samo zbog specifičnih klimatskih prilika,
  • o Belje i Žito isporučuju tone i tone zamjenske hrane-da li će država platiti ovu smjesu ili postoji nekakav drugačiji dogovor,
  • o da li je istinita informacija da je u Đakovštini smjesa koju su nabavljali proizvođači, povučena iz prodaje,
  • o nakon mog upita upućenog PSS-u, a vezano za određenu rečenicu u letku koji se dijeli poljoprivrednicima, tekst letka vezano za uzrok problema je odmah izmijenjen…..
    https://docs.google.com/file/d/0B4JQdtS5JkjHd1Q3VjJmbnU3N3c/edit?usp=sharing
    https://docs.google.com/file/d/0B4JQdtS5JkjHYVlsY0ctSFlWME0/edit?usp=sharing
  • Postavljamo pitanje PSS-u: Da li neko ima više informacija i direktivu da ih ne smije širiti, ili u vašoj instituciji svako piše što hoće i bez kontrole?
  • o PSS u istom letku poziva poljoprivrednike da čuvaju račune ukoliko kupuju stočnu hranu (no postavljamo im pitanje: I ako poljoprivrednik da kupljenu stočnu hranu na analizu, i ako se ona pokaže toksična i ako on ima račun, kako će dokazati da je stočna hrana zaražena prije ulaska u njegov silos radi dobijanja obeštećenja? Molim da PSS razradi ovu problematiku i pruži poljoprivredniku potpuno rješenje,
  • o gdje su rezultati analiza stočne hrane uzete na terenu (pitanje je 2x postavljeno sekretaru MPS-a)?

Što se tiče pravednosti sistema, postavlja se pitanje zašto svaki stočar nema pravo dobiti rezultate analize za svoju stočnu hranu i mlijeko? Kako da sazna istinu na koju ima pravo? Kako će stočari doći do obeštećenja u slučaju da nijesu sami krivi za prisustvo aflatoksina, ako se ne objave krivci? Ukoliko su državne službe zakazale, koje će posljedice snositi odgovorni za propuste? Takođe, kako će otkupljivači obeštetiti stočare od kojih nijesu otkupljivali mlijeko makar nijesu uzeli njihovo mlijeko na analizu? Državni aparat nije postavio standarde i rigorozne kontrole kako bi zaštitio proizvođače i potrošače od manipulacija rezultatima analiza.

Postoji puno prostora za poboljšanje učinkovitosti državnih službi, a ovo je samo jedan mali dio. Vjerovatno ste se posljednjih dana načitali i naslušali uputstava s raznih strana. Nažalost, većinom su to „vatrogasne mjere“ kojima se pokušava ubrzano vratiti zdravstvena ispravnost mlijeka i stočne hrane.

Ostaje činjenica da je nečijom greškom opstanak 400 mljekarskih porodica ugrožen. Pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj se nastavlja i u januaru ove godine kada je prikupljeno 46.334 tone kravljeg mlijeka, što je u odnosu na januar 2012. godine smanjenje za 16,5 posto. Koliko će tek štete hrvatskom mljekarstvu nanijeti ova afera?

Iz svega navedenog zaključujem da sistem nije zakazao. SISTEM NE POSTOJI.

Članak sadrži mnoštvo neodgovorenih pitanja koje sam kao novinar, službeno uputila glasnogovornicima državnih institucija, laboratorija i mješaona. No, ponekad se i iz zbroja neodgovorenih pitanja može doći do zaključka. Otkupljivače u ovoj priči ne spominjem jer oni imaju sve informacije i na osnovu njih su sebe zaštitili..

Apelujemo na MPS da se vodi principom pravednosti i transparentnosti, te pomogne odgovoriti na sva postavljena pitanja u svrhu sprječavanja širenja netačnih informacija i istinskog rješavanja problema.

Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr. Izvor: www.agroklub.com

 

(broj pregleda: 625)

Pin It

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *